Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Case study - informatički kriminal u ekonomiji". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 



INFORMATIČKI KRIMINAL U EKONOMIJI

CASE STUDY

SADRŽAJ

1. UVOD1

2. PROBLEM U FOKUSU2

3. ALTERNATIVE3

4. ZAKLJUČAK4

5. IMPLEMENTACIJA5

1. UVOD

Svaka tehnologija, pa tako i informacijska, podložna je mogućim zloupotrebama, o kojima ćemo raspravljati u ovom case study-ju.

Kao i svaka druga, i informatička tehnologija se može koristiti u plemenite svrhe i radi ostvarivanja društveno korisnih poslova. Ali, isto tako može doći i do njezinih zloupotreba.

U novije vrijeme, isprva u najrazvijenijim zemljama svijeta, a poslije i posvuda, uočen je novi oblik društveno nedopuštenih aktivnosti- tzv. informatički (računalni, kompjuterski) kriminalitet.

Pod tim nazivom se podrazumijeva ukupnost protupravnih aktivnosti pri kojima informacijska tehnologija služi kao sredstvo činjenja i/ili objekat napada.

O kako se ozbiljnoj i zabrinjavajućoj društveno negativnoj pojavi radi, svjedoče neke recentne procjene američkog Federalnog istražnog ureda, prema kojima se od vjerovatno počinjenih djela iz područja informatičkog kriminala otkrije tek 5%, a samo 2% sudski procesuiranih prekršaja te vrste završi iza rešetaka.

Dakle, zbog poteškoća pri otkrivanju takvih protupravnih djela i komplikacija u dokazanom postupku, tek 1 promil (jedan od hiljadu) vjerovatnih prekršitelja biva osuđen.

Postoji mnogo primjera informatičkog kriminala u ekonomiji, ali u ovom case study--ju ćemo obraditi samo zloupotrebu bankomata i inteligentnih kartica, i načine na koji se rješavaju ovi problemi.

2. PROBLEM U FOKUSU

Do sada su uočeni primjeri osobito drske zloupotrebe dva tipa sredstava u ekonomiji, a to su:

Zloupotreba bankomata i

Zloupotreba inteligentnih kartica

Bankomati su zloupotrebljeni tako što su instalirani lažni bankomati postojećih finansijskih institucija, koji su naizgled korektno funkcionirali. Cilj zloupotrebe je bio doći do tajne lozinke (osobnog identifikacijskog broja) korisnika bankomata memorisanog na bankomat- karticama. Prijestupnici su bankomat povezali sa svojim računarom i u njegovu memoriju pohranjivali tajnu lozinku zajedno sa javnim brojem bankomat- kartice. Kasnije su jednostavno falsificirali karticu i neovlašteno koristili novčana sredstva sa tuđih bankovnih računa.

Zloupotreba tzv. inteligentnih (pametnih) kartica primjećena je prvo u segmentu telefonskih kartica. Budući da telefonska kartica nema određenog vlasnika, već „glasi“ na donosioca, ovdje se ne radi o krađi podataka sa kartice, već naprosto falsificiranju kartice zbog ostvarivanja mogućnosti besplatnog telefoniranja. Krivotvorenje kartice nastojalo se spriječiti ugradnjom složenijeg inteligentnog elementa (čipa), što se pokazalo jako skupim.

3. ALTERNATIVE

Cjelokupan informacijski sustav, ovisno o organizacijskom ustrojstvu, može biti primarnim objektom napada neovlaštenih korisnika, odnosno potencijalnih prijestupnika, čija je namjera činjenje neke zloupotreba.

Za zaštitu bankomata od provale, kartične prevare i vandalizma mogu se primijeniti gotovo svi načini štićenja. Najvažniju ulogu pri tome ima mehanička otpornost samog bankomata i njegovo „sidrenje“ u građevinsku podlogu.

...

-----------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.--------------------------------------   

www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]